Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

Poduzetništvo usmjereno ka ženama je jedan od načina aktivacije ove radne snage

Procenat nezaposlenih žena na evidencijama nezaposlenih je uvijek veći od procenta nezaposlenih muškaraca i taj broj se kreće od 52-57 posto.

Poduzetništvo usmjereno ka ženama je jedan od načina aktivacije ove radne snage
Ono što govore podaci, a što je i jedna od odlika našeg tržišta rada jeste visok stepen neaktivnosti, posebno žena, ističe u razgovoru za poduzetna.ba Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. 
 
Da li je trenutno u našoj zemlji više nezaposlenih žena i kako osnažiti žensko poduzetništvo posebno u ruralnim dijelovima BiH?
 
U kontekstu spolne strukture nezapsolenih osoba, zavodi i službe zapošljavanja su prije deset godina uveli prvo specifične programe sufinansiranja zapošljavanja žena, da bi ih prije 3-4 godine dodatno reformirali na način da su sada svi postojeći programi dostupni ranjivim kategorijama, pa i ženama na način da se više boduju osobe koje se nalaze u težem položaju na tržištu rada, a žene su svakako jedna od tih skupina.
 
O tome dovoljno govore i slijedeći statistički podaci: sa aspekta spolne strukture, bez obzira na broj nezaposlenih osoba, procenat nezaposlenih žena na evidencijama nezaposlenih je uvijek veći od procenta nezaposlenih muškaraca i taj broj se kreće od 52-57%. Još detaljnije podatke o ovom odnosu pokazuje anketa o radnoj snazi iz 2018. godine: stopa nezaposlenosti kod žena je 20,3% naspram 17,2% kod muškaraca, stopa zaposlenosti žena je svega 25,00% naspram 44,1% kod muškaraca, te stopa aktivnosti 31,4% naspram 53,3% kod muškaraca.
 
Ono što govore ovi podaci, a što je i jedna od odlika našeg tržišta rada jeste visok stepen neaktivnosti, posebno žena. Poduzetništvo usmjereno ka ženama je jedan od načina aktivacije ove radne snage s tim što se treba voditi računa o kvalifikacionom profilu te radne snage. 
 
Ruralna područja tu igraju posebnu ulogu jer su tu stope aktivnosti još niže, a žene tradicionalno ostaju u kućama i brinu za domaćinstva. Jedan od načina aktivacije ženske radne snage u ovim sredinama bi bio pokretanje poduzetništva koje bi omogućilo veći stepen aktivnosti ženske radne snage, ali i veći stepen ekonomske neovisnosti žena.
 
Međutim, kao i kod svih teško zapošljivih grupa na tržištu rada postoje i neki specifični razlozi za takvo stanje o kojima treba voditi računa. Jedna od specifičnosti ove populacije, posebno u ruralnim područjima, jeste niži nivo obrazovanja u odnosu na mušku radnu snagu i ta nejednakost bi se morala prevazići putem školovanja, odnosno putem podizanja svijesti kod porodica o važnosti školovanja i odabira zanimanja. S druge strane, često se sa ovakvom radnom snagom postupa na način da im se omogući da pokrenu male biznise od kuće, jer je pretpostavka da je jedan od razloga neaktivnosti na tržištu rada i vezanost za domaćinstvo, odnosno obavljanje poslova u domaćinstvu. 
 
S jedne strane ovaj pristup omogućava ženama da pokrenu neku malu proizvodnju, ali ih istovremeno i udaljava od društva i dalje ih vezuje samo za domaćinstvo. Možda bi jedan od pristupa bio i grupisanje više malih biznisa putem određenih biznis inkubatora gdje bi žene zajednički radile nekoliko sati, od proizvodnje do plasiranja proizvoda, a istovremeno bi se družile i bile uključene u više društvenih aspekata.
 
Iako, Agencija nema stvarne nadležnosti po ovom pitanju to su neke od ideja koje se razvijaju putem različitih međunarodnih projekata, a u saradnju sa svim domaćim institucijama tržišta rada.
Na ovaj način mi postižemo da imamo kvalitetniji pristup korisnicima usluga javnih službi zapošljavanja, poštujući sve specifičnosti različitih teško zapošljivih grupa na tržištu rada, te postižemo da imamo ujednačen pristup u čitavoj BiH, odnosno da se sve novine u pristupu nezaposlenim osobama implementiraju u svim zavodima i službama zapošljavanja. Tako imamo kvalitetniji pristup korisnicima usluga javnih službi zapošljavanja, poštujući sve specifičnosti različitih teško zapošljivih grupa na tržištu rada, te postižemo da imamo ujednačen pristup u čitavoj BiH, odnosno da se sve novine u pristupu nezaposlenim osobama implementiraju u svim zavodima i službama zapošljavanja.

 
Statistika pokazuje da se broj nezaposlenih osoba postepeno smanjuje, kakvi su podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH?
 
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH od 2014. godine u BiH je na snazi trend pada broja nezaposlenih osoba. Na kraju 2013. godine mi smo mali na evidencijama 553.481 nezaposlenu osobu, a prema posljednjim podacima iz oktobra 2018. godine broj nezaposlenih iznosi 435.358 osoba.
 
Istovremeno anketna stopa nezaposlenosti koju računa Agencija za statistiku BiH pokazuje isti trend, te smo sa stope koja se kretala između 27,5% - 28,00%  u periodu ekonomske krize, došli na stopu od 18,4% nezaposlenih u 2018. godini. Prema svim pokazateljima na tržištu rada ovi brojevi bi trebali da dodatno opadaju u 2019. godini

 
Koje su direktne nadležnosti Agencije za rad i zapošljavanje BiH? Kakvu saradnju imate sa entitetskim zavodima?
 
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je dosta specifična institucija na tržištu rada. Ta specifičnost se ogleda u tome da mi nemamo efektivnu nadležnost na domaćem tržištu rada u smislu donošenja politika i mjera zapošljavanja, te provođenja programa zapošljavanja. 
 
Naša uloga na domaćem tržištu rada jeste koordinacija između dva entitetska zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, te posredno sa deset kantonalnih službi zapošljavanja.
 
Ono za šta imamo direktnu nadležnost jeste posredovanje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu. Ovo posredovanje radimo isključivo putem međudržavnih sporazuma o zapošljavanju, te možemo reći da nam je prvi zadatak iniciranje sklapanja sporazuma o zapošljavanju, a zatim postupanje po sporazumima. 
 
Sve ono što radimo radimo s ciljem da naši građani budu pravno sigurni kada odu na rad u inostranstvo, da imaju tačne informacije o svim aspektima zapošljavanja, od plate, socijalne sigurnosti, do smještaja.
 
BiH trenutno ima potpisana tri sporazuma o zapošljavanju (Slovenija, Katar i Srbija), a  zahtjeva za radnom snagom imamo samo iz Slovenije te je taj program otvoren. Također, postoji još jedan program, a to je program zapošljavanja medicinskih radnika sa srednjom školom u SR Njemačkoj, a ovaj program se realizuje putem dogovora između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Savezne agencije za rad SR Njemačke. 
 
Za Sloveniju posredujemo u zapošljavanju svih profila radnika, a uglavnom se traže vozači i varioci (za svako od ovih zanimanja ide dolazi oko 23% oglasa što čini gotovo polovinu oglasa), a onda druga zanimanja uglavnom u građevinskom sektoru (zidari, armirači, hidroizolateri, elektroizolateri, hidromonteri, elektromonteri i sl.). Prema navedenim zanimanjima evidentno je da se putem ovog programa zapošljavaju velikom većinom muškarci i taj odnos je više od 95% u korist muškaraca.
 
Program zapošljavanja u SR Njemačku podrazumijeva zapošljavanje samo osoba koje imaju srednju medicinsku školu, općeg ili pedijatrijskog smjera, položen stručni ispit i poznavanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou. U ovom programu opet dominiraju žene i uglavnom se u procentu od gotovo 70% putem njega zapošljavaju žene. 
 
Kada se radi o konkretnim brojevima program za Sloveniju je daleko dinamičniji jer se putem njega mogu zapošljavati sva zanimanja te smo u prvih 10 mjeseci prošle godine posredovali u zapošljavanju 13.198 osoba, naspram tačno 1.000 osoba tokom čitave godine u SR Njemačkoj.
 
Ovo bi bili neki konkretni pokazatelji na koji način Agencija za rad i zapošljavanje BiH utječe na smanjenje broja nezaposlenih osoba. Drugi način je više posredan a tiče se naše koordinirajuće uloge na domaćem tržištu rada, te naše uloge u međunarodnim okvirima kao članice određenih međunarodnih asocijacija. Tu prije svega mislimo na Svjetsku asocijaciju javnih službi zapošljavanja (WAPES), te Centar javnih službi zapošljavanja Jugoistočne Evrope (CPESSEC). 
 
Zahvaljujući članstvu u ovim asocijacijama mi koristimo mogućnost da sve novine u radu sa nezaposlenim osobama prenesemo svim entitetskim i kantonalnim službama zapošljavanja, te na taj način da unapređujemo njihov rad. Možemo slobodno reći da je zahvaljujući Agenciji za rad i zapošljavanje BiH u Bosni i Hercegovini došlo nekoliko međunarodnih projekata koji su posvećeni razvoju javnih službi zapošljavanja, a posebno je bitno reći da su ti programi zaslužni za postepeno profiliranje javnih službi zapošljavanja za rad sa ugroženim populacijama, zaključuje razgovor za naš portal direktor Bandić.
 
 
poduzetna.ba