Najtraženija zanimanja u 2019. krojači, obućari, zavarivači, vozači…
Krojači, obućari, prodavači, zavarivači, vozači, neka su od najtraženih zanimanja prema istraživanju tržišta rada u Federaciji BiH, istakao je za portal poduzetna.ba Haris Čuljević glasnogovornik Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Krajem 2018. godine provedeno je anketiranje 1.034 poslodavca registrovana u Federacij BiH, a koji imaju pet i više radnika. Ova aktivnost provodi se u sklopu istraživanje tržišta rada u Federaciji BiH u cilju dobijanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka direktno od poslodavaca, a koji su neophodni za pružanja adekvatnih informacija o procjeni kretanja na tržištu rada u 2019. godini.
Iskazana je potreba za zapošljavanjem novih 4.838 radnika u 2019. godini.
"Poslodavci iz uzorka trenutno zapošljavaju 65.739 radnika, a prema obliku vlasništva obuhvaćeno je najviše privatnih subjekata (82,63 posto). Najveći broj poslodavaca su društva sa ograničenom odgovornošću (67,21 posto). Evidentan je rast poslovanja i finansijskih efekata u 2018. godini kod većine ispitanih poslodavaca (69,80 posto)" ističe Čuljević.
Prema stručnoj spremi, navedeni poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV stepena (SSS), i to 44,25 posto, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme III stepena (KV) 35,43 posto, te za radnike za jednostavne poslove tj. bez kvalifikacija 11,70 posto. Od ukupne iskazanih potreba, 6,90 posto se odnosi na radnike sa visokom stručnom spremom (VSS).
"Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru ovog istraživanja, najtraženija zanimanja III i IV stepena u 2019. godinu su: šivač, krojač i tekstilni radnik; obućar; prodavač-trgovac; zavarivač; vozač; bravar; stolar; konobar; kuhar; zidar. Najtraženija zanimanja visoke stručne spreme u 2019. godinu su: mašinski inženjer; ekonomista; doktor medicine i stomatolog; el. inženjer – informatičar; građevinski inženjer; pravnik – dodaje Čuljević.
Od ukupno 1.034 anketirana poslodavca 51,64 posto je navelo razloge nedostataka radnika određenog profila. Kao razloge nedostatka određenih profila zanimanja, poslodavci navode nedostatak potrebnih kvalifikacija radnika (25,97 posto), visoka izdvajanja za poreze i doprinose (18,20 posto), da kandidati ne prihvataju radno vrijeme poslodavca (12,38 posto), te nedostatak poticajnih sredstava za obuku (11,92 posto) i nedostatak potrebnog radnog iskustva kandidata (8,05 posto).
U kontekstu kvaliteta kvalifikacija, stručnog znanja i vještina kandidata za radna mjesta, poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada kandidata u toku obrazovanja (28,11 posto), dok 17,36 posto poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije kandidata za slobodna radna mjesta ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada. Pored navedenog, 13,57 posto poslodavaca smatra da kandidatima za posao nedostaju socijalne i organizacijske vještine (komunikativnost, timski rad, rukovođenje, fleksibilnost). Nezadovoljstvo IT vještinama, poznavanjem stranih jezika i upravljanja projektima iskazalo je 6,43 posto poslodavaca.
Anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata (39,22 posto), dok 35,33 posto koristi usluge javnih službi za zapošljavanje u vidu posredovanja u zapošljavanju.
Vezano za saradnju sa kantonalnim službama za zapošljavanje, najviše poslodavaca – više od trećine – je istaklo da saradnju ostvaruju u okviru učešća u realizaciji programa aktivne politike zapošljavanja (36,66 posto), a slijedi oglašavanje radnih mjesta (17,16 posto), zaključio je za kraj Čuljević.
