U politiku sam ušao da svoju malu, finu sredinu dodatno unaprijedim
Renato Pejak, načelnik Općine Kreševo
„Zdravo, zdravo momci, Kreševljaci, da li znate gdje je selo Vranci. Gore gdje se čekić čuje, gdje nakovanj odjekuje, tu se kuju baglamice, naličice, potkovice…“, stihovi su „Pjesme o Kreševu“ koju su svojevremeno za arhiv Radio Sarajeva snimili doajeni bosanske sevdalinke Safet Isović i Jozo Penava.
Samo posebnim mjestima se pjevaju pjesme. Vranci su i danas, kada Safeta i Joze više nema, podjednako lijepi, baš kao i Kreševo, koje čuva šarm starog gradića u Središnjoj Bosni.
Godine su prolazile, Kreševo i njegova okolna mjesta su se mijenjali, mnoge kovačnice su utihnule, a one koje su opstale modernizovale su se, i danas ne samo da svjedoče o tradiciji starog zanata, već za svoje metalske izrađevine kupce pronalaze i na tržištima izvan BiH. Generacije u Kreševu su se odhranile i odškolovale na rudarskom i zanatskom hljebu, danas, njegovo stanovništvo radi i u
proizvodnim djelatnostima kao što su: proizvodnja stiropora, suhe žbuke, namještaja, a povećan je i broj metaloprerađivača, kao i prerađivača drveta. No, najjače karte se polažu na turizam. Jer, Kreševo i njegova okolna mjesta imaju praktično sve najbolje od onoga što priroda može da da; kristalno čiste rijeke i potoke, brda, planine, neistražene jame i pećine, bogatu floru i faunu, historijske spomenike;
Franjevački samostan, nekropole sa stećcima, stare kuće, svetišta…Vjerski turizam ima naročit potencijal i u porastu je. U Kreševu se radi i gradi. Sredinom augusta, na Dan općine će svečano biti otvoren i luksuzni hotel „Adriale“ sa četiri zvjezdice. Investicija je vrijedna više od dva miliona KM, a izgradio ga je lokalni poduzetnik zajedno sa financijerima iz Austrije.
Prvi čovjek grada, načelnik Renato Pejak nam pojašnjava da je njegov cilj privući još više investicija, posebno u oblasti turizma.
„Kreševu nedostaju smještajni kapaciteti, ima nešto na Ribnjaku i Starom ribaru. Međutim, ako pričamo o razvoju turizma to nije dovoljno. Imamo 10 nacionalnih spomenika, imamo jedan od tri najstarija samostana, imamo prelijepu prirodu, blizu nam je Sarajevo…, međutim, bez smještajnih kapaciteta, sve navedeno pada u vodu. Ovaj hotel nam je u tom smislu važan, jer sa kapacitetom od 50 ležaja, u njemu može odsjesti organizirana skupina, biti tu dva, tri dana, iz Kreševa, otići u Sarajevo, obići znamenitosti te npr.pojesti ćevape, a ne obrnuto. Jer, do sada smo gledali, hoće li neko tko posjeti Sarajevo ili Mostar doći u Kreševo“, kaže Pejak na početku razgovora.
Nijedna sredina ne može opstati bez razvoja poduzetništva, kao što ni jedna administracija ne može biti uspješna ukoliko nije osjetljiva na potrebe svojih građana. Svjestan je toga i Pejak, te se, priča nam, trudi da sa saradnicima kreira ambijent u kojem će općina kao institucija biti brz i efikasan servis građana.
„Trudim se da promijenimo percepciju općine, da sugrađanima olakšamo procedure za koje je općina
nadležna, bilo da se radi o izdavanju određenih dozvola, bilo o matičnom uredu ili nečemu drugom. Kada je riječ o ostvarivanju prava građana, mi smo prva stepenica, odnosno adresa kojoj se oni obraćaju. Uvijek kažem službenicima da budu prema svim našim stanovnicima ljubazni, i ako nisu nadležni za nešto, da budu susretljivi, da pojasne, usmjere ih, jer najlakše je reći kako nešto nije naša nadležnost, međutim, time se ostavlja ružna slika o nama i općini. Moj cilj je da svi radimo kao jedan. Jer, nekada čovjeka koji ti se obrati treba samo saslušati“, kaže Pejak.
U svakoj sredini žene su posebno osjetljiva kategorija, naročito kada je riječ o zaposlenju, odnosno pokretanju poslova. U Kreševu je ustanovljena stalna praksa participacije žena u lokalnom, ekonomskom razvoju.
Na čelu većih firmi odnosno pravnih osoba, njih šest, nalaze se žene. Što se tiče obrta, trgovine, ugostiteljstva, 28 firmi u vlasništvu je žena.
„Prije nekoliko mjeseci, u Kreševu je formiran Klub poduzetnica i potpisana Deklaracija o osnivanju čiji je cilj okupljanje, učenje, informiranje i proaktivno učešće u razvojnim inicijativama u lokalnoj zajednici. Također je potpisan i Sporazum o suradnji sa Općinom Kreševo gdje se Općina obvezala pružiti pravnu, administrativnu i svaku drugu podršku prilikom formiranja Kluba, koristiti mogućnost vršenja zajedničkog istraživanja i izvođenja projekata, podržavati i unaprijeđivati rad Kluba za podršku poduzetništvu žena.
Uvijek ponosno ističem da su od tri pomoćnika općinskog načelnika, tri žene, koje suvereno vladaju svojim oblastima. Ne postoji izazov ni poteškoća koje kao tim ne možemo savladati. Jer, može načelnik biti ambiciozan, razumjeti neke procese, željeti svome mjestu nešto dobro, ali je vrlo važno da ima kvalitetne saradnike s kojima će raditi svaki dan“,pojašnjava prvi čovjek grada.
Zadnjih 20-ak godina Kreševo je općina sa najnižom stopom nezaposlenosti u Kantonu Središnja Bosna.
Statistički podaci govore da danas Kreševo ima 1197 zasposlenih i 458 nezaposlenih.
„Dijete sam ove čaršije, samo za vrijeme studija sam bio izvan Kreševa. Mala mjesta ipak su nekako lakša za život. Jer, mi se ovdje svi između sebe znamo, lakše je pomoći nekom. Kada čujem da je neko ostao bez posla, dignemo se svi na noge da pomognemo i zaposlimo ga. Najveća vrijednost jedne lokalne zajednice su ljudi,a ovdje su upravo ljudi taj pokretač, bez obzira bili oni ovdje s adresom ili otišli negdje izvan Kreševa, oni Kreševo nose u srcu, imamo iznimno uspješne Kreševljake izvan BiH, ali ti ljudi nikada nisu digli sidra od svog zavičaja, svoje rodne grude. Uvijek se u nekom stadiju života vrate u Kreševo, ovoga puta sa nekim novim znanjima, iskustvima, novcem, jednostavno ljudi ovdje vole svoje mjesto.Kada je riječ o brojci zaposlenih, to su ljudi koji mahom rade u privatnom sektoru.
200-tinjak radi u javnom sektoru. U Kreševu danas imamo razvijenu građevinsku industriju, prehrambenu, imamo metalsku industriju koja više ne služi da se prave krampe, lopate, čekići, već se rade: kovana ograda, dijelovi za namještaj…, i to sve ide za izvoz. Imamo nekoliko manjih kovačnica koje prave prepoznatljive kreševske sačeve, što se građevinske industrije tiče to sizolacijski materijal, malteri, ljepila za građevinu, stiropor… Sada se pravi nova proizvodna hala, na 5 hiljada kvadrata, investicija oko osam miliona maraka. U Kreševu se uvijek nešto dešava“, govori Pejak i ističe kako općina na svom zemljištu, u poslovnoj zoni, gradi poslovni inkubator kao pomoć mladim ljudima koji pokreću start-up biznise.
„Što se tiče poticajnih sredstava Općina Kreševo planira u narednm razdoblju realizirati neke vidove. Trenutno se radi na izgradnji poduzetničkog inkubatora u poslovnoj zoni Resnik. Kako bi ostvarili zacrtani cilj neophodno je izgraditi i staviti u funkciju poduzetnički inkubator u kojem bi, između ostalih, start-up biznisi poslovali i tako smanjili vjerojatnost propadanja. Poduzetnički inkubator predstavlja jedan od alata za ekonomski razvoj. Dakle, poduzetnički inkubatori okupljaju poduzetnike koji tek počinju poslovati ili su u fazi rasta i razvoja, ali nemaju vlastiti prostor. Svrha uspostave
poslovnog inkubatora je da se stvore uspješne firme, koje će program napustiti kada budu financijski održive i samostalne. Poduzetničkim inkubatorom se smatra „pogodan“ prostor u kojem svoj biznis započinju potencijalni poduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala i srednja poduzeća. Naravno, priliku će dobiti svi zainteresirani poduzetnici i poduzetnice“.govori nam.
Osim kod zaposlenja, Pejak osluškuje potrebe sugrađana, naročito mladih i kada je riječ o drugim aspektima života,poput stambenog zbrinjavanje. „Krajem 2021., i početkom 2022., dodijelili smo sredstva za 2021. godinu. 12 obitelji koje kupuju prvu nekretninu je dobilo po 5.000 KM, sada ćemo objaviti javni poziv za 2022. Vrlo nam je stalo da naši sugrađani znaju da stojimo iza njih.
Također, subvenciramo i roditelje, za prvo rođeno dijete izdvajamo 500 KM, drugo 750 KM, treće i svako naredno 1.000 KM, subvencioniramo vrtić, sad smo proširili kapacitete dječijeg vrtića i uveli mnoge sadržaje da olakšamo roditeljima, kao što je nastava tjelesnog odgoja, engleski jezik po Helen Doron licenci, po potrebi angažiramo logopeda… Kada govori o porodicama u Kreševu, Renato, kao roditelj dvoje male djece, razumije njihove potrebe. Svaka mjera pomoći će im olakšati da se rasterete, kako bi mogli svoj fokus usmjeriti na razvoj svog posla i drugih životno važnih potreba.
Ono što mu je kao načelniku jako važno je da svaka nova investicija koja dođe iz inozemstva u Kreševo, bude dugoročna, i stoga općina nastoji ulagačima biti kvalitetan partner.
„Ja sam prije svega neko ko voli svoje Kreševo, ko je došao tu da svoju malu, finu sredinu, dodatno unaprijedi, ja neću reći da u Kreševu ništa nije valjalo, pa je došao Renato Pejak i da je sve odjednom med i mlijeko. Određenih problema ima i u ovom trenutku, ne može ih riješiti jedan načelnik i jedan mandat, ali šta je poanta, da se mnoga životna pitanja rješavaju na lokalnom nivou.Kada pričam sa bilo kojim svojim kolegom u BiH ili regiji, 90 posto problema na lokalnoj razini su isti; struja, voda, zbrinjavanje otpada…, to je život. U politiku sam ušao upravo zato što sam vjerovao i vjerujem i dalje da neke stvari za moju lokalnu zajednicu mogu dodatno popraviti i poboljšati. Želja mi je povezati još više Kreševo sa drugim sredinama, kvalitetnije ceste učinit će naše mjesto konkurentnijim i otvoriti vrata stranim investitorima. Imali smo razgovore da centralno skladište Lidla bude u Kreševu,žao mi je što nismo mogli ponuditi površinu od 150 duluma, nemamo u poslovnoj zoni jednu takvu odgovarajuću površinu, oni su je uzeli u Kiseljaku u Lepenici. Ali, eto, nije daleko od Kreševa, pa me raduje što će sigurno neko od mojih Kreševljaka raditi tamo. Pejak je profesor historije. Na odlasku iz Kreševa ga pitamo, pomalo i neformalno, vjeruje li u tačnost latinske misli Historia est magistra vitae? „Duboko sam uvjeren da je točna. Jedan moj profesor na fakultetu je rekao, a ja tada zaista nisam imao nikakvih političkih ambicija, da on ne bi nijednom političaru dao da se bavi politikom ako ne zna prošlost svoje zemlje i susjedstva, i ne razumije odnose, jer neke stvari u prošlosti ako su dobre treba ih unaprijediti da budu još bolje, ako su loše, ne treba ih ponavljati. Vrlo je važno izvući pouku na onima koji su griješili prije nas ili radili dobro i ići naprijed. Umjesto da se zabavimo kako ljude zadržati, očuvati radna mjesta, unaprijediti infrastrukturu, mi se bavimo prepucavanjima od kojih niko nema koristi. Ja to ne mogu razumjeti, naročito ako uzmemo u obzir globalna kretanja u svijetu. Mene naprimjer veoma raduje izgradnja koridora 5c,koji kada se u cjelosti napravi, i strancima će bih biti atraktivnija ova regija, relativno blizu smo regionalnih centara, velike kompanije se sa istočnog tržišta polako pomjeraju ka Europi, u Europi vide veću stabilnost za ulaganje. To je golema šansa za naša regionalna tržišta“, kaže Pejak.
Kako je Ivo Medić volio svoje selo Selo Vranci, u kojem danas živi oko 30 stanovnika zbog svoje ljepote je kandidirano za najljepše selo u BiH. Dva kilometra je udaljeno od Kreševa. A koliko ga vole njegovi mještani, najbolje pokazuje primjer, sada pokojnog Ive Medića. Jedne prilike je prišao Pejaku, koji je bio jedini kandidat za načelnika i rekao mu: Budući načelniče, ako vi nama napravite vodenice, ja ću napraviti feštu za selo. Načelnik je ispunio obećanje, ali nekoliko dana prije
puštanja vodenica, Ivo je umro. „Rastužila me njegova smrt, što nije dočekao da vidi vodenice. Toliko je volio svoje selo, da je nakon smrti ostavio značajnu sumu novca i zadužio Općinu da se ispune njegove tri želje. Prva je izgradnja kolektora- pročišćivača vode kroz selo, izgradnja puta, i izgradnja
proširenja na putu. Ispunit ćemo pokojnikovu želju“, kaže Pejak.