Zabraniti izvoz neprerađenog drveta iz BiH
Dedić napominje da se već godinama drvoprerađivači u oba bh. entiteta žale na nedostatak sirovine a da se za to vrijeme izvoze neprerađeno drvo i trupci, posebno otkad su zemlje u regionu – Hrvatska, Albanija i Crna Gora uvele mjere ograničenja njihovog izvoza drveta.
– Mi rasprodajemo naše prirodne resurse umjesto da proizvodimo domaći namještaj – Ističe Dedić i napominje da domaća industrija te vrste, tamo gdje se pojavi na tržištu, bilježi uspjehe i pohvale.
Federalna vlada je, naime, na današnjoj sjednici prihvatila informaciju o realizaciji zaključka donesenog na trećoj zajedničkoj sjednici vlada Federacije BiH i Republike Srpske, održanoj 4. oktobra prošle godine, kojim su Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske zaduženi da usaglase tekst zajedničke inicijative o zabrani izvoza trupaca iz BiH radi obezbjeđenja sirovine za domaće drvoprerađivače. Inicijativu Vijeću ministara BiH za dvogodišnju zabranu izvoza trupaca iz BiH uputit će premijeri dviju entitetskih vlada, navedeno je u toj informaciji.
Vlada FBiH predlaže, navedeno je također, da se s ciljem razvoja domaće drvoprerađivačke industrije, na period od dvije godine zabrani izvoz šumskih drvnih sortimenata, označenih u Odluci o utvrđivanju carinske tarife za 2018. godinu pod tarifnom oznakom 4403 (neobrađeno drvo, okresano, grubo obrađeno – učetvoreno, uključujući i okorano drvo – sa skinutom korom ili vanjskim slojevima drveta).
Također predlaže Vijeću ministara da se s ciljem razvoja domaće drvoprerađivačke industrije, na dvije godine uvede taksa na izvoz rezane građe, i to za hrast 120 KM i bukvu 60 KM po toni ili kubnom metru.
Federalna vlada također predlaže Vijeću ministara BiH da se s ciljem zaštite domaćih potrošača koji kao sirovinu za grijanje koriste drvo, na period od dvije godine uvede taksa na izvoz ogrjevnog drveta u iznosu od 25 KM po toni ili 18 KM po kubnom metru.
Prihodi od taksi bi putem Uprave za indirektno oporezivanje BiH bili uplaćivani u budžete entiteta i Brčko Distrikta, i to na namjenske račune "općekorisnih funkcija šuma“ u skladu s porijeklom šumskih drvnih sortimenata od kojih su izrađeni poluproizvodi ili proizvodi za koje se plaća taksa.
Novcem od taksi bili bi finansirani deminiranje šuma i izgradnja šumskih puteva, a posebnim propisom entiteta i Brčko Distrikta uređeni način finansiranja radova, kontrole trošenja novca i izvedenih radova, kao i druge potrebene djelatnosti.