Margaret Hamilton, inženjerka koja je čovječanstvo odvela na Mjesec.

20. jula 1969. Astronauti Apollo 11 uspjeli su postići svoj cilj, sletjeti s gotovo besprijekornom preciznošću. Ubrzo nakon toga, Neil Armstrong i Buzz Aldrin napravili su  prve historijske korake čovječanstva na drugom svijetu. 

Pa iako je muškarac napravio prvi korak na Mjesecu, žena ga je odvela tamo.

Margaret Hamilton je inženjerka koja je čovjeku omogućila putovanje na Mjesec.

Hamilton je napisala kod softvera Apollo 11-a, a za  rezultate rada dobila je NASA-inu nagradu za izvrsnost u  svemiru. Ako to nije dovoljno, pripisuje joj se i pojam "softversko inženjerstvo".

Na početku projekta osvajanja Mjeseca softveru se nije davala važnost kao drugim inžinjerskim disciplinama (poput hardvera) te je smatran prije magijom nego znanošću. Upravo je Margaret ulagala velike napore da se i softver uvažava, pa je počela koristiti termin softverski inžinjering, koji koristimo i danas. Kada je počela korisititi ovaj termin, nisu je shvatali ozbiljno. Na svu sreću, danas softver ima uvažavanje koje zaslužuje. Margaret  vjeruje da je napredak u programiranju ključan za istraživanje univerzuma, naročito jer povećava efikasnost i time smanjuje trošak inače vrlo skupih poduhvata.

Margaret je diplomirala matematiku na Earlham Koledžu, te se  potom zaposlila kao programerka na MIT-u. Smatrala je posao privremenim, dok ne bude u prilici da nastavi svoje obrazovanje iz matematike. U međuvremenu, počela je raditi na NASA- inom Apollo svemirskom programu, i ne sluteći koliko će njen rad imati uticaja na historiju čovječanstva. Postala je stručnjakinja u sistemskom programiranju, i od 1965. godine odgovorna za softver za letenje na Apollo kompjuterima. 

I prije Apolla, počevši od 1959., radila je na prvim softverskim projekatima kao  profesorica na MIT-u. 

Prvi jezici na kojima je programirala bili su heksadecimalni i binarni. 

Radila je tada na SAGE sustavu Lincoln Labs i napisaala softver za XD-1, prvo računalo AN / FSQ-7, čiji je zadatak tražiti ‘neprijateljski’ zrakoplov – vrlo rani oblik ‘domovinske sigurnosti .”

Kada je počela kao programer 1959. godine, a to je i sada slučaj, u svakoj organizaciji softvera i svakom softverskom projektu u kojem je bila uključena, uvijek je bilo mnogo više muškaraca nego žena programera.

„Žene su uvijek bile u manjini, a muškarci su uvijek bili u većini. U našoj struci bilo je mnogo više muškaraca nego žena, i to je još uvijek slučaj. Prije i za vrijeme Apolla, moje kolege, uključujući i one na timu za programski inženjering, za koje sama bila odgovorna, uglavnom su bili muškarci.“ – prisjeća se Hamilton

Njena strast ka ovom pozivu počela je tokom studiranja. Iako je na svim predavanjima najčešće bila jedina žena, uključujući i profesore na Sveučilištu Michigan i Earlham College, ipak, jedan od profesora matematike na Earlham Collegeu bila je žena, po imenu Florence Long; i bila je omiljena svim studentima koji studiraju matematiku.

Zbog profesorice Long odlučila se da izučava  apstraktnu matematiku uz matematičku lingvistiku, a zatim postane profesor matematike.

„Profesorica Long je bila i veliki čovjek što me je inspirisalo jer kada sam pohađala srednju školu i koledž, softversko inženjerstvo još nije postojalo. Imala sam i  druge lične  heroje izvan tehničkog svijeta – moj otac  je bio filozof i pjesnik, i moj djed  pisac, glavni ravnatelj škole i ministar kvekera.  Svi ti utjecaji oni koji se odnose na područja matematike ali i filozofije pomogli su mi odlučiti i integrirati ono što je bilo važno za put koji na koji sam se kasnije odlučila u području računalnih znanosti i dizajna sistema softverskog inženjeringa.“

A mladima, posebno djevojkama savjetuje  kako se ne trebaju  bojati reći "ne znam" ili "ne razumijem", niti pitati "glupa" pitanja, jer nema glupih pitanja. Nastaviti čak i kad stvari izgledaju nemoguće, čak i kad tzv. stručnjaci kažu da je nemoguće; stajati sam ili biti drugačiji; i da se ne boje biti u krivu ili da prihvate pogreške, jer samo oni koji se usude priznati velike greške mogu postići velike uspjehe.

Nakon rada na Apollo programu, Margaret je osnovala više softverskih kompanija. Danas je njena kompanija, Hamilton Technologies, samo nekoliko ulica dalje od MIT-a, gdje je počela njena nevjerovatna karijera.

Predsjednik Obama je 2016. Margaret Hamilton odlikovao i Predsjedničkom medaljom slobode. Najveća je to  civilna nagrada Sjedinjenih Država a dodjeljuje se onima koji su osobito zaslužni za doprinos sigurnosti ili nacionalnim interesima Sjedinjenih Država, svjetskom miru ili kulturnim ili drugim značajnim javnim ili privatnim naporima.