Održana tri panela: “Kreni”, “Razvij” i “Održi”
Nakon teksta o otvaranju konferencije “Osnažene žene za snažne zajednice” Kiseljak 2021 i prvim obraćanjima, slijedi srž, analiza sadržaja panela
Moderatorica Prvog panela pod nazivom “Kreni”, bila je Kristina Josipović, poduzetnica i predsjednica Kluba za podršku poduzetništva žena Kiseljak. Panelisti su bili: Džeraldina Miličević, pomoćnica načelnika općine Zavidovići, zatim Stjepan Dujo, načelnik opštine Novi Travnik i Branka Aralica, direktorica mrežnog inkubatora Slovenije.
Džeraldina je na samom početku naglasila kako je zakon o obrtima unaprijeđen, ali da to nije slučaj i kod poduzetništvo žena. “Mnoge mane i nedostaci se prate, a zatim izmijene, ali ne i za poduzetništvo žena. U svakom slučaju, neophodno je uzeti u obzir specifičnosti potreba žena i da se pri tome usklade privatne i poslovne obaveze, te obezbijediti im jednu cjelinu, frakturu. Smatram da nikako nije uredu da poduzetnica, porodilja često mora privremeno da odjavi djelatnost i samim tim izgubi prava. Kako da preživi od prihoda koji iznosi preko 100 KM, a uz to je još, recimo, samohrana majka? Zaista neprihvatljivo. Radi svega ovoga, jednakost je jako bitna, a put prema tome je da se, primarno, utiče na svijest i percepciju te da što više žena bude na mjestima za donošenje bitnih odluka. Rodna komponenta fali u budžetima, kao i statistike koje bi obuhvatile rodnu komponentu – jer statistika je jako bitna za donošenje odluka. Sve ovo jeste mnogo posla, ali nije nemoguće odraditi” – naglasila je Miličević.
Branka Aralica, na početku svog govora, naglasila nam je kako je trenutni procenat žena poduzetnica u Sloveniji oko 30%. “Poduzetništvo žena u Sloveniji nije pohvalno, jer svaki peti muškarac otvara firmu, dok to uradi svaka 20ta žena iako su bolje educirane. Inače, mnogo teže ulazimo u poduzetništvo i to radi manjka samopouzdanja. Bila sam na vodećim položajima, ali svoju firmu sam otvorila kada sam imala 45 godina i ne mogu vam opisati strah koji sam tada imala – jer sam žena. A, žene su dobile i dodatne uloge tokom pandemije, jer su bile radnice, domaćice, učiteljice, odgajateljice, higijeničarke… što je donijelo mnogo dodatnih briga i stresova. Najviše štete, učinjeno je upravo ženama, kako fizički, tako psihički, posebno” – istakla je Aralica.
Stjepan Dujo, izrazio je želju za saradnjom sa udruženjem, kako bi zajedno ostvarili ciljeve i planove Kluba za podršku poduzetništva žena Novi Travnik, koji je do sada, posljednji osnovan. “Naše poslovanje, tek će da krene, jer smo nedavno potpisali saradnju. Iz današnjih panela, želim dodatno da uočim probleme i poteškoće, da zajedno dobijemo ideje za dodatne kriterije i rješenja u, nadam se, skorijoj budućnosti. Opština Novi Travnik ima 25% djelatnosti u vlasništvo žena. Trudit ćemo se da uzajamno djelujemo i probamo probleme da riješimo. Određeni propisi koji postoje, problem su od razine do razine nivoa vlasti, ali Novi Travnik je na raspolaganju i pozivam vas da se zajedno borimo” – iskren je bio Dujo.
Ubrzo se pokrenula tema šifrarnika koja je zaista ogroman problem, koji bez napretka traje godinama. Nova zanimanja su sve veći problem, nameću se nove djelatnosti, a šifrarnici uveliko koče. Miličević ističe da je svjesna problema i da se i danas bore sa šiframa, tako što pokušavaju da ih nekako prilagode. Smatra da je ovo posao federalnog nivoa te da je u svim opštinama šifrarnik dugogodišnji problem. “Rješenje je da se šifrarnik modernizuje, upotpuni, izmijeni… Lokalni nivo je najbliži i prvi kada građani trebaju nekome da se obrate, ali mi nismo zaduženi za ovaj dio oko zastarjelog i nepotpunog šifrarnika”- kazala je Miličević.
Pitanje jedne od poduzetnica, glasilo je: Možete li mi objasniti kako je prije zanimanje bilo uslov djelatnosti za obrt, a sada ne? Bila obavezna diploma, sada može da djeluje bilo ko? Šta je sa zvanjima koja nisu prisutna na našim prostorima? Miličević je objasnila, da, ukoliko neko nema školsku spremu, mora imati dodatnog uposlenika kao voditelja obrta, a da taj neko onda ostane vlasnik.
Predsjednica udruženja je pitala i kako raditi protiv sive ekonomije? Miličević je jasno odgovorila da su za to zaduženi isključivo svi nivoi vlasti, nikako pojedinačno djelovanje. “Država treba da odluči da li uopšte želi da se bori i izbori sa sivom ekonomijom, pa tek onda da se ide dalje. Inače, svi prvo krive inspekcije – a, one treba da djeluju prvo preventivno, zatim edukativno, pa tek, na kraju, regresivno. Nisu primarne u djelovanju, država je broj 1. Tačnije, potreban nam je kvalitetan i jedinstven sistem” – dodala je Miličević.
I Mato Zovko, načelnik Žepča se obratio, koji itekako zagovara ideju da se poduzetništvo ne dijeli na muško i žensko. “Uvijek ću biti podrška i vjetar u leđa ženama koja su u ili tek ulaze u poduzetništvo. Apliciramo na svaki projekat redovno, koji se tiče žena jer želimo da uspije i pokrene svoj biznis koji pratimo i ulažemo trud za pomoć ukoliko je potrebna, kako se djelatnost ne bi obustavila prilikom nekih poteškoća. Zajedno se trebamo i moramo boriti kako bi postigli ravnopravne položaje” – kazao je Zovko.
Kroz drugi panel “Razvoj”, vodila nas je moderatorica Gabrijela Rijić uz paneliste, Adnana Delića, ministra privrede KS i Nisveta Hrnjića, ministra privrede SBK. Bili su pitani u vezi problema sa minimalnim platama i prijavama radnika, ali su naglasili da u toj sferi nemaju nikakva ovlaštenja. Dotakli su se i sive ekonomije, gdje je Delić istakao kako je moguće da se napravi poslovno okruženje za unapređenje pogodnog poslovnog ambijenta. “Smatram da je siva ekonomija stvar volje. Neadekvatna poreska regulativa je razlog sive ekonomije, a poticaji pomoći itekako bi bili korisni pri suzbijanju”- rekao je Delić.
Hrnjić je naglasio kako ministarstvo privrede, kao resorno ministarstvo, od ukupnog budžeta nekog kantona, treba da izdvoji što veći izvor sredstava pa onda dalje da se grana. “Najteži dio zadatka je odluka kako usmjeriti dio budžeta na određenu granu? Tu su potrebni kriteriji, kojih ima mnogo ali kao sekundarna pitanja. Primarno treba napraviti što veći finansijski fond pa sve ostalo što slijedi. Tvrdim da treba razvijati isključivo objektivne kriterije za dodjelu finansija. Dalje, tvrdim da je siva ekonomija trajno pitanje. Nekada manje ili više aktuelan, ali uvijek pristan problem. Rad na crno, neprijavljeni radnici, neprijavljene djelatnosti, itekako su prisutne, ali ne slažem se da su inspekcije, niti trebaju da budu zadnja karika u lancu odgovornih. Mi pokušavamo, da u radu s našim inspekcijama poboljšamo njihovu metodologiju rada. Od inspekcije tražim da potencira prvo edukativne, savjetodavne pa tek onda restriktivne, kažnjive metode. U toku jedne godine, bilo je samo 99 prijava rada na crno, što je jako malo, simbolično. Ovaj podatak ne može biti relevantan za rad na crno u kantonu. Svi moramo da se ohrabrimo i ilegalne radnje prijavimo nadležnim institucijama. Dvosmjerna interakcija mnogo znači. Siva ekonomija čini diskriminaciju onih koji rade pošteno, legalno i prema protokolu, nanosi im se nepravda. Pozivam Klubove da učestvuju u oblikovanju i kreiranju dijela budžeta. Smatram da ministarstvo ima dobre planove i usmjerenja, a povezivanjem možemo više i bolje postići” – naglašava Hrnjić.
Delić se osrvnuo na činjenicu da od 13 članova vlade, imaju samo 4 žene. “Žena, premijerka vlade, kantona, ne postoji, jer je zakonska regulativa neadekvatna. Potrebno je raditi na potenciranju jednakosti. Trebamo što prije zakazati zvanični sastanak, da vi, žene, uradite analizu, a onda slijede peporuke koje ja želim da uradim. Novi zakoni na snazi. U KS ima mnogo obrta i treba raditi na zakonu za obrte jer je najviše prisutan u ovom kantonu. A KS, također, najviše izdvaja za razvoj poduzetništva”- kazao je Delić.
Predsjednica je na kraju naglasila da žene, poduzetnice, žele razvojne poticaje onda kada su im potrebni i potvrdila uzajamnu potrebu za sastankom sa ministrom.
Tokom trećeg panela “Održi, moderatorica je bila upravo predsjednica udruženja, a panelisti Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje, Aida Soko, savjetnica premijera FBiH Fadila Novalića i Amir Zukic, federalni ministar razvoja poduzetništva i obrta. Na samom startu, Helena je naglasila kako je veći broj žena na evidenciji, a manji broj zaposlenih. “Izdvojen je novac isključivo za žene, da pokrenu biznis ali i da imaju mogućnost da zaposle i muškarce. Zdovoljni smo ishodima, jer evidentirano je da mnogi obrti opstaju i nakon isteka vremena sufinansiranja u trajanju od godinu dana. Iznosi nisu veliki, ali i tako potičemo žene. U 2019 godini, pokrenuto je 387 startapa, u 2020 pokrenuta su 264 ali ovo nije relevantna godina radi pandemije. Ova godina još traje, pa nemamo zaključeno stanje. Usput, siva ekonomija jeste problem, ali bilo bi je mnogo manje ukoliko bi žena imala podršku, zaštitu i ista prava kao muškarci”- tvrdi Lončar.
Zukić je istakao da federalno ministarstvo zeli da formira regulativu da se što lakše vrše registracije, da inače sve bude lakše, brže, lojalnije, da se procesi olakšaju bez previše čekanja. Da bude lakši ulazak ili eventaulni izlazak iz poslovanja bez dugog protokola i vremena.
Aida Soko se osvrnula na sivu ekonomiju. “Socijalni pristup inspekcijskim reakcijama, treba da se gleda kao ugrožavanje drugih lojalnih radnika i djelatnosti. Ne treba gledati sa stanovišta žaljenja. Bježimo od toga da nekoga prijavimo, ali trebali bi tako da radimo, jer u 30 ili 40% poslovanja, vlada siva ekonomija. Neophodno je naći načine da reagujemo i prijavimo ilegalni rad, rad na crno. Najviše nedostaje interakcija, u svakom smislu” – tvrdi Soko.
Pored mnogih zakona koje je predjsenica navela kao probleme, najčešći odgovori su bili da to nisu zakoni na njihovom nivou. Ipak, smatramo da je konferencija mnogima pomogla u vidu novih informacija i datih odgovora. Predsjednica je za kraj navela: Mi ne trebamo grantove za žene, nego grantove za firme koje to trebaju!
Melika Hrvić
