I dalje se suočavamo sa novim oblicima diskriminacije na temelju spola
Vikica Šunjić, pomoćnica direktorice, Sadmira Kotorić, stručna savjetnica i Belma Ramić, stručna savjetnica Gender Centra FBiH ljubazno su odgovorile na naša pitanja i pojasnile neke manje poznate činjenice iz domena njihovog rada.
Šta je zadaća GCFBiH i da li je u ovom komplikovanom državnom uređenju može ispuniti?
Gender Centar Federacije Bosne Hercegovine (GC F BiH) osnovala je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Uredbom o osnivanju Gender Centra Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH", br. 53/00 i 64/05). U skladu sa Uredbom, GC FBiH vrši stručne i druge poslove vezane za provođenje načela jednakosti i ravnopravnosti spolova i implementaciju odgovarajućih međunarodnih konvencija i ugovora za potrebe Vlade Federacije BiH, stručnih tijela Vlade, premijera i zamjenika premijera, federalnih ministarstava i drugih federalnih ustanova i institucija.
Donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini- ZORS (“Službeni glasnik BiH“, prečišćeni tekst, broj 32/10), mandat GC F BiH je proširen, između ostalog, i na davanje mišljenje o usaglašenosti zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koji se donose na nivou entiteta sa odredbama ovog zakona i drugim domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova i pokretanje inicijative za usaglašavanje, pripremu i redovnih i posebnih izvještaja o stanju ravnopravnosti spolova u određenim oblastima, pripremu informacija, mišljenja i preporuke koje dostavlja vladi entiteta i drugim nadležnim organima i tijelima, saradnju sa institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost polova osnovanih od strane nadležnih zakonodavnih, izvršnih i organa uprave svih nivoa vlasti u BiH, saradnju sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, te pružanje stručne i savjetodavne podrške i pomoći svim institucijama sistema i drugim partnerima.
Misija GCFBiH je da promovira interese žena i muškaraca u Federaciji BiH i osigurava integriranje gender komponente u sve vladine politike, planove i programe te prati primjenu domaćih i međunarodnih standarda iz oblasti ravnopravnosti spolova, u saradnji sa nadležnim institucijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u Federaciji BiH, u skladu sa svojim djelokrugom rada.
Osnovni strateški cilj GC F BiH je promovirati, pratiti i vršiti procjenu primjene standarda ravnopravnosti spolova u svim razvojnim procesima za Vladu Federacije Bosne I Hercegovine.
Način na koji je uređena Federacija BiH uveliko određuje mehanizme I alate kojima se koristi GCFBiH u ostvarivanju svojih zadaća, i svakako da je moguće ostvariti ciljeve, pod uvjetom da se ostvari kvalitetna saradnja sa partnerskim institucijama svih nivoa vlasti i civilnim sektorom. Svi akteri našeg društva moraju preuzeti svoj dio odgovornosti u provedbi Zakona i strateškog okvira za postizanje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti, u skladu sa svojim mandatima. Nažalost, kao i u mnogim drugim oblastima, i ovdje je u pitanju dugotrajan proces jer povremene promjene u političkoj i ekonomskoj situaciji mogu imati veliki uticaj na ostvarivanje naših ciljeva. Proces evropskih integracija može u velikoj mjeri olakšati provedbu zacrtanih ciljeva, što je već osjetno i u trenutnoj fazi planiranja i izvještavanja BiH u procesu pristupanja EU.
Kako se finansira GCFBiH?
Rad GC FBiH finansira se iz Budžeta Federacije BiH. Uredbom o osnivanju je data mogućnost i pribavljanja sredstva iz donatorskih izvora i drugih oblika dobrovoljnih priloga. Kroz nepunih 18 godina postojanja i djelovanja GCFBiH, budžetska sredstva su osiguravala samo minimalne uvjete za održavanje administrativnih kapaciteta, dok su sve aktivnosti do sada bile uvjetovane raspoloživim donatorskim sredstvima, kroz razvoj partnerstva i projektne saradnje sa prisutnom međunarodnom donatorskom zajednicom u BiH.
Šta smatrate najvećim izazovom, da ne kažemo preprekom u radu i šta bi to trebalo mijenjati da bi ravnopravnost spolova u našoj zemlji bila na većem nivou?
Već odavno je prepoznat, kao jedan od najvećih problema u našem društvu, problem neadekvatnog i neefikasnog sistema razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH, koji nije u stanju da odgovori potrebama i zahtjevima ekonomije i društva, te ga je potrebno unaprijediti u cilju povećanja efektivnosti i efikasnosti u stvaranju optimalnih pretpostavki za ujednačeniji, održivi i ubrzaniji socio-ekonomski razvoj zasnovan na principima poštivanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.
Gledano iz ugla GCFBiH, kao generalni problem postavlja se nedosljedna provedba ZORS od strane federalnih organa uprave i upravnih organizacija, kao nosilaca razvojnog planiranja i upravljanja razvojem. Ovaj generalni problem se može raščlaniti na više pitanja, izdvajamo samo neka najbitnija, koji proizilaze iz obaveza definiranih člankom 24. ZORS:
– fragmentaran pristup obavezi usaglašavanja javnih politika, propisa, strategija, programa i planova sa odredbama ZORS
– provođenje prioritetnih mjera Gender akcionog plana BiH (GAP BiH) se fragmentarno uključuje u redovne programe rada i najčešće ovisi o raspoloživosti donatorskih sredstava
– nedovoljno korištenje pokazatelja rodne ravnopravnosti u procesu kreiranja strateških i drugih dokumenata javne politike
– neadekvatna mreža institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova
Donošenjem Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH 2017.g. (ZRPUR), uspostavlja se jedinstven, politički prihvatljiv i dugoročno održiv sistem razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, koji stvara pretpostavke efikasne realizacije definiranih razvojnih ciljeva, i dugoročno gledano, doprinosi ubrzanijem socio-ekonomskom razvoju. Princip poštovanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti je jedan od 7 propisanih principa, koji je obavezan za primjenu pri uspostavi i funkcionisanju harmoniziranog sistema razvojnog planiranja i upravljanja u Federaciji BiH . Ovaj princip podrazumijeva efikasno i efektivno poštovanje ravnopravnosti spolova prilikom uspostavljanja strukture sistema, ravnopravno uključivanje i tretiranje potreba žena i muškaraca, ravnopravno uključivanje u procese konsultacija, kao i rodno odgovorni nadzor i procjenu učinka javne politike na osobe ženskog i muškog spola, uzimajući u obzir i sve druge faktore moguće diskriminacije, kao što su dob, kvalifikacija, pripadnost manjinama, invaliditet i sl. Trenutno se radi na razvoju seta podzakonskih akata i metodoloških priručnika za njihovu primjenu, i u tom smislu je na GCFBiH velika odgovornost a ujedno i izazov, da ovaj reformski proces iskoristi u svrhu stvaranja institucionalnih preduvjeta za unapređenje stanja ravnopravnosti spolova u Federaciji BiH i standardiziranja primjene načela ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti u svim koracima procesa razvojnog planiranja i upravljanja razvojem, na svim nivoima vlasti.
Osim toga, unatoč velikom spektru prepoznatih oblika diskriminacije, definiranih međunarodnim i domaćim standardima, i dalje se suočavamo sa novim oblicima diskriminacije na temelju spola i u tom smislu sa novim izazovima. Stoga, treba istaći da je neophodno konstantno unapređivati procese analiza uticaja, procedure i pravne, institucionalne i strateške okvire za postizanje jednakih mogućnosti, kako bi svi građani i građanke u našoj zemlji imali mogućnosti da ostvare svoj potencijal.
Da li tradicija u našoj zemlji otežava dostizanje ravnopravnosti, i da li se i tu mijenja svijest ili i dalje igra veliku ulogu?
Proces re-tradicionalizacije našeg društva, kao i komplikovano uređenje države i kompleksna društveno ekonomska i politička situacija u velikoj mjeri predstavljaju kočnicu za brži proces postizanja ravnopravnosti spolova. Međutim, saradnja sa partnerskim institucijama na svim nivoima vlasti, domaćim i međunarodnim organizacijama, pomažu da se te barijere prevaziđu i da se strateški ciljevi ostvare. Očigledni su pomaci u svim oblastima, iako još uvijek ne možemo biti u potpunosti zadovoljni.
Najveća prepreka za razvoj rodne ravnopravnosti u BiH čini se da je, još uvijek, upravo zadržavanje tradicionalnih društvenih normi o ulozi žene u društvu i porodici. Zakonske i institucionalne mjere koje je poduzela BiH sa ciljem osiguranja rodne jednakosti još nisu u potpunosti uspješne u tom smislu. Životima žena u našem društvu se i dalje upravljaj prema obrascu patrijarhalnog sistema vrijednosti, ostacima komunizma, i stanju post-ratne tranzicije, što uveliko ograničava njihove kapacitete i izglede.
Da li je borba za ravnopravnost spolova isto što i feminizam ili tu postoji razlika?
Feministički pravac i rodna ravnopravnost su ključna pitanja modernog doba. Ravnopravnost spolova znači jednaku vidljivost, osnaživanje, jednaku korist, odgovornost i sudjelovanje i žena i muškaraca u svim područjima javnog i privatnog života, bez obzira na njihove biološke i rodne razlike, dok je feministički pravac skup više pokreta koji imaju zajednički cilj, a to je jednak status žena u socijalnom, kulturalnom, ekonomskom, političkom, javnom i privatnom okruženju.
Iako se može činiti da nema razlike između feminizma i rodne ravnopravnosti, ona je zapravo očigledna. Rodna ravnopravnost podrazumijeva jednake mogućnosti i za žene i muškarce, dok feministički pravac podrazumijeva isključivo borbu za ženska ljudska prava. Međutim, u konačnici ove borbe glavni cilj je ravnopravnost spolova/rodna ravnopravnost, koju zapravo i nije moguće ostvariti bez kombinacije ova dva pristupa, kako se u BiH i čini. Dakle, mi primjenjujemo dualni pristup koji podrazumijeva primjenu strategije za postizanje ravnopravnosti spolova (gender mainstreaming), uz istovremeno planiranje i provedbu posebnih mjera za naročito isključene/ugrožene grupe, što se najčešće odnosi upravo na žene u svim oblastima društvenog života i rada u BiH.
I za kraj, što bi bila vaša poruka za javnost?
Ukidanje svih oblika diskriminacije žena i djevojčica, odnosno, rodna ravnopravnost ne samo da je osnovno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran, prosperitetan i održiv svijet.
Rodna ravnopravnost nije važna samo za žene, već i za muškarce i društvo u cjelini. Osnaživanje žena i promoviranje rodne ravnopravnosti je od suštinskog značaja za brže postizanje održivog razvoja, te ima višestruki pozitivan utjecaj na druga područja razvoja. Prema mnogim istraživanjima, kao i praktičnim iskustvima razvijenih zemalja, rodna ravnopravnost direktno doprinosi ekonomskom rastu i razvoju, s obzirom na to da podstiče na efektivniju i efikasniju raspodjelu resursa. Samim tim, nema održivog razvoja bez rodne ravnopravnosti.
Bosna i Hercegovina je mala zemlja, a naš najvažniji resurs su ljudi, stoga je absurdno da bilo ko bude diskriminiran po bilo kom osnovu. Poštujmo osnovna ljudska prava i donosimo pametne ekonomske i političke odluke kroz primjenu gender mainstreaminga i privremenih posebnih mjera za ciljane grupe, samo tako će i žene i muškarci, i stari i mladi, zaposleni i nezaposleni, pripadnici većine i manjina,… imati jednake mogućnosti u socijalno pravičnom društvu, koje BiH u 21. stoljeću još vijek nije u zadovoljavajućoj mjeri.
