Od Novog Travnika želim napraviti poželjno mjesto za život i investiranje

U dolini rječice Grlonice, između planina
Vilenice, Komara, Radovana i Vranice, smjestio se Novi Travnik. Rođen davne
1949. godine i razvijen na krilima jedinstva svojih građana i metalske
industrije, bio je Jugoslavija u malom. Jednom je promijenio i ime, pa su ga 12
godina zvali Pucarevo. Bio je i grad mladosti, jedinstven po svojoj strukturi
stanovništva, i poželjno mjesto za živjeti, neovisno o tome iz kojeg dijela
bivše zemlje da ste dolazili. Ljudi su nukleus svakog vremena, pa i ovog.
Njihove ideje, riječi i djela određuju kako će živjeti i kako će izgledati
jedan grad. Najbolje o tome svjedoči Stjepan Dujo, načelnik Općine Novi Travnik.
Jedan je od najmlađih načelnika u ovom dijelu BiH.

 

Ono čega ovom čovjeku koji rukovodi
općinom, koja danas ima oko 25.000 stanovnika (prema podacima iz 2013. godine u
Novom Travniku je živjelo 23.832 stanovnika), apsolutno ne nedostaje su
energija i vizija kako grad treba izgledati. Novom Travniku želi vratiti stari
sjaj, pretvoriti ga u moderni urbani centar i poželjno mjesto za investiranje
kako inozemnih tako i domaćih kompanija.

Slogan kampanje "Novi Travnik –
Mjesto za sve", u kojoj je naglasak bio na lokalnim temama, donijela mu je
rezultat, te je izabran za načelnika. Bila je ovo njegova druga utrka za prvog
čovjeka grada. Njome se, kaže danas s mnogo duha, oslobodio nadimka „zamalo
načelnik“ koji ga je pratio do tada. Da biste ponovo ušli u izborni ring, treba
mnogo hrabrosti i samopouzdanja, govori nam, ali prije svega odgovornosti da
prihvatite svaki ishod. On je bio spreman.

„Načelnik sam godinu i po i kratak je to
period za pravi prikaz stanja i za kazati da smo s nečim zadovoljni. Pokrenuli
smo procese obogaćivanja društvenog i kulturnog života koji su nedostajali, jer
Novi Travnik ima fenomenalnu infrastrukturu koja je ostala od prije.
Opredijelili smo se za rekonstrukciju sportske dvorane, koja je nažalost 20
godina prokišnjavala, pri kraju smo obnove krova, u idućoj fazi će se raditi
novi strop, a u budućnosti i grijanje. Iduće godine planiramo rekonstrukciju
gradskog bazena koji ima olimpijske dimenzije, našeg doma kulture i drugih
objekata neophodnih za funkcionalnost zajednice.Također, posljednju godinu, pripremamo
dokumentaciju za apliciranje prema evropskim fondovima.

Naša glavna zadaća, da ne kažem sveta
zadaća je stvaranje novih vrijednosti, kroz razvoj i ulaganje u naše
poduzetničke zone. One su ključne, jer otvaraju vrata novih investicija i
zapošljavanja ljudi. Nadležna ministarstva na višim razinama vlasti moraju biti
prisutnija na prostoru, na način da se usaglasi model izgradnje poduzetničkih
zona u Federaciji BiH. Svugdje u svijetu se one sustavno rade. Entitet, država
i lokalna zajednica zajedno investiraju, jer interes je da se jedna
poduzetnička zona izgradi u određenom roku, a ne da se gradi 20 godina. To je
ono što je ključno za razvoj grada. Zato ću biti uporan, kada je riječ o
djelovanju prema višim razinama vlasti, i već smo u tom smislu napravili
određene korake, da u kontekstu Novog Travnika, poduzetničke zone stavimo u vrh
djelovanja, jer ne mislim da je šest miliona KM u proračunu Federacije BiH
dovoljno za razvoj poduzetništva. To mora biti puno više“, kaže Dujo na početku
razgovora.

Novi Travnik smo posjetili u vrijeme
obilježavanja Dana općine. Odvijale su se brojne sportske, kulturne i društvene
manifestacije u kojima su stanovnici mogli uživati. Sportske igre mladih
okupile su učenike svih škola ovog grada, čime se Novi Travnik priključio SIM
gradovima regije za 2022. godinu.

 

Posebnu pažnju i medija i javnosti izazvao
je teatarski performans kojeg je u realizaciji Studia Teatar izvelo 40-ak
mladih glumaca iz četiri grada: Zenice, Busovače, Gornjeg Vakufa – Uskoplja i
Novog Travnika. Onako kako to samo ona zna, mladost je poslala snažne poruke
koje stanu u krupne riječi: ljubav, zajedništvo i život bez diskriminacije.

„Bio je jako lijep performans. Mnogo ljudi
je došlo na gradski trg da gleda, skoro dva sata je trajao. Mladi trebaju biti
uključeni u sve društvene procese, ono što oni prolaze, prolazimo i svi mi. Mi,
koji pripadamo mlađim generacijama, vidimo na koji način se treba nositi sa
problemima, sa podjelama, sa ograničenosti u glavama. U Novom Travniku žive
radišni ljudi, dobri ljudi, problem koji muči Novi Travnik su nametnute teme. Pokušavam
kroz razgovor sa svima, pokazati i dokazati koliko smo bogati u različitosti i
koliko našu različitost trebamo uvažavati. Bogastvo nije u unificiranosti, i to
moramo usađivati generacijama koje dolaze. Na tome se sistemski treba raditi.
Uvijek ću ponavljati, i u tome se neću umoriti da onaj koji iskreno voli svoje,
u toj mjeri treba poštovati drugog. Čovjek je čovjek“, govori Dujo.

 

Osim ljudi sredinu vitalnom čine i
biznisi, mala i velika preduzeća, kao i ona koja se tek osnivaju i počinju svoj
život. Prvi čovjek grada je toga svjestan, te naglašava da Općina, sa svojim
proračunom, koji je ograničen, i ne može ga se porediti sa proračunima na višim
nivoima, stvara uvjete i pruža ruku podrške razvoju poduzetništva i obrta. 

„U proteklom periodu smo dodijelili
određena sredstva svim obrtnicima kojima je zbog pandemije bilo ograničeno
djelovanje. Ona nisu velika, ali su im bila motivirajuća da nastave sa svojim
biznisima, i da pokriju određene troškove koji su nastali u tom periodu.
Start-up programe smo također financirali u jednakim iznosima, neovisno o tome
o kakvoj se djelatnosti radi. Bilo ih je sedam, od toga su podržane tri ideje
poduzetnica. Naš registar obrtnika bilježi da je u Novom Travniku do kraja
2021.godine 25 posto biznisa bilo u vlasništvu žena. Ove godine on iznosi 31
posto. Ambicija razvoja poduzetništva kod žena je prisutna. Žene su u našem
društvu sklonije da uozbilje svoj biznis, neovisno o kojem biznisu se
radilo.Prodornije su da prezentiraju što rade. Ono čemu se ja nadam, i što sam
kroz razgovor sa Udruženjem poslovnih žena BiH i Klubom za potporu
poduzetništva žena u našem gradu, Obrtničkom komorom Kantona središnja Bosna
pokušavao uvijek nametnuti je potreba za daljom edukacijom žena, da što lakše
registriraju obrte, da ga reklamiraju, nametnu tržištu i plasiraju, govori Dujo
i najavljuje do kraja godine pokretanje poslovnog inkubatora u Novom Travniku u
saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom za regiju Centralna BiH.

 

„U svijetu su oni poznata poslovna praksa,
i tako bi trebalo biti i u BiH. Kroz inkubatore se mladi ljudi prije svega
educiraju o svojim pravima, obvezama i izvodi ih se iz sive zone“, kaže on.

Kada razgovarate s njim primijetite da ne
koristi, u politici čest, populistički rječnik, niti kao načelnik daje obećanja
koja ne može ispuniti. Ne krije da bi volio da je naša zemlja jednostavnije
uređena, jer bi tada i administrativne procedure bile lakše svima koji pokreću
posao.

„Neko ko želi ulagati u Novi Travnik nije
suočen samo s administracijom Novog Travnika, već i sa administracijom
različitih nivoa vlasti. Sve to usporava rad pa i smanjuje interes investitora
koji su iskreno zainteresirani, pa i za ulaganja u Novi Travnik. Međutim,
interes zaista postoji kako od stranih tako i od domaćih investitora, a jedna
od zadnjih ponuda u nizu dolazi izvana i podrazumijeva potencijalnu,
višemilijunsku investiciju i više od 1.000 radnih mjesta u okviru pet godina za
koju ćemo se boriti svim snagama, te maksimalno ispuniti očekivanja koja su u
našoj nadležnosti. No, krajnje je vrijeme da se država, odnosno više razine
vlasti, ozbiljnije pozabave stvaranjem bolje političke atmosfere, financijske
stabilnosti i sigurnijeg okruženja za investitore. Koliko god populistički
zvučalo, ovo je bit cijele priče, bavljenja politikom i mene i svih onih koji
vole ovu zemlju. Ukoliko bismo uspjeli pokrenuti ove započete procese, meni ne
bi trebao više nijedan mandat kao čovjeku koji voli ovaj grad i ove ljude. Time
bi se osigurao razvoj grada u svakom smislu, a bolji uvjeti života za građane
podrazumijevat će i puno bolje međuljudske, političke odnose općenito"
pojašnjava Dujo.

Osim što je centar metalne industrije,
Novi Travnik obiluje plodnim tlom za organsku proizvodnju mlijeka, mesa,
jagodičastog voća. Veliki broj investitora je prepoznao mogućnosti ovog dijela
Lašvanske doline u sektoru tekstila, kože i obuće. Ali ono što ovaj kraj
naročito čini posebnim, njegove su prirodne ljepote i kulturno-povijesno
nasljeđe.

Od 14 nekropola sa stećcima, sedam je
proglašeno nacionalnim spomenicima BiH. Samo na području Maculje, od Novog Travnika
udaljenog tek 20 kilometara, ih ima 117 i na UNSCO-ovoj su listi zaštićenih
spomenika.

Biti savremenik svijeta danas znači i
povezivati se s drgima. U Novom Travniku to čine kroz projekt Stvaranje mreže
prijatelja.

 „Do
sada smo obnovili prijateljstvo sa Vrnjačkom Banjom u Srbiji, Velenjem u
Sloveniji, ostvarili prijateljstvo sa Ulcinjem u Crnoj Gori, na Dan općine
potpisali protokol o prijateljstvu i saradnji sa gradom Osijekom, sa općinom
Klis, kao i sa svim drugim gradovima sa kojima ostvarujemo suradnju kako bi
kreirali u budućnosti zajedničke projekte, kroz koje će se poduzetnici iz svih
tih gradova okupiti na jednom mjestu, razmijeniti iskustvo, i eventualno
plasirati svoje proizvode. Zašto privrednik iz Vrnjačke Banje u kojoj je
nekolicina hotela ne bi uzeo vrata iz Novog Travnika? Naša mreža prijatelja
postoji upravo zbog toga, da se ostvari komunikacija i veza i na gospodarskoj i
kulturnoj, sportskoj i svakoj drugoj razini“, pojašnjava Dujo.

Iako mala sredina, vođenje Novog Travnika
iziskuje jako puno vremena tako da Stjepan Dujo slobodnog vremena skoro da i nema. A ako ga i ima tu je
telefon,  pozivi, jer načelnik je kriv i
za puknutu cijev u gradu i sve ono što se dešava u globalnoj politici. Radne
navike stjecao je mlad. U kući su ih bila trojica sinova, jedan brat je
1993.godine poginuo sa 19 godina, četiri mjeseca kasnije i drugi. Imao je 14
godina. Njemu je bilo osam. I danas se sjeća tog perioda svog djetinjstva,
svakog detalja. Otac se vrlo brzo razbolio, preminuo je 2017.godine. Život je
odredio da brzo odraste.

„Bez obzira na sve te okolnosti i
sjećanje, ja nikada neću reći za djetinjstvo da je bilo nesretno jer sam ja kao
dijete bio sretan, ne shvaćajući sve te životne gubitke tako strašnima, kako
čovjek odrasta postaje svjestan životnih činjenica, gradi se. Snalaženje kroz
život, radna navika, proizašli su i iz toga da sam od početka naučen da ne može
ništa doći samo po sebi.

Zato ja uporno kroz razgovor s mladim
ljudima pokušavam nametnuti razmišljanja da zaista ne postoji taj neko treći
koji će doći i nešto promijeniti. Nego ćemo imati onoliko koliko se sami
potrudimo, koliko sami u tome sudjelujemo. Kroz trajni dijalog sa mladim
ljudima se može kreirati sretnije okruženje. Mi ovdje u Novom Travniku svi
volimo Novi Travnik. Meni je Novi Travnik prvi i jedini, bez obzira gdje sam
živio, studirao ili radio. A koliko volimo svoj grad pokazat ćemo koliko smo
spremni da damo doprinos kvalitetnijem životu. Volio bih u budućnosti od Novog
Travnika zaista kreirati mjesto za sve one koji svoj grad doživljavaju svojim
mjestom pod suncem, da se ugodno osjećaju i da mu se s radošću vraćaju. Da
prostor Novog Travnika sa kapacitetima koje ima što prije omogućimo da bude
funkcionalan, da bude na korist.

 

To što će u nekoj mojoj biografiji pisati
da sam bio načelnik mi je nebitno, puno mi je važnije da u sjećanju ljudi
ostane da je nešto u mom mandatu ostvareno“, kaže Dujo na kraju razgovora.