Reforma tržišta rada jedan od prioriteta Vlade Federacije BiH
Novalić je podsjetio da su na početku njihovog mandata krenuli u izradu novog Zakona o radu, dodajući da je to sigurno najveća i najtemeljitija reforma ove oblasti u istoriji naše zemlje.
– Iako je tokom samog usvajanja tog zakona bilo puno nepotrebnog politikanstva i nerazumijevanja, uspjeli smo pružiti veću sigurnost radnicima, ali i veću slobodu poslodavcima – naveo je Novalić.
Zatim su, kako je dodao, krenuli u izgradnju boljeg poslovnog ambijenta, napominjući da u BiH ništa nije jednostavno, pa ni ova vrsta reforme.
– Uradili smo ipak dosta toga što dokazuju brojevi. Nova radna mjesta se otvaraju svakodnevno i njihov broj je u stalnom porastu. Od početka mog mandata do danas uspjeli smo otvoriti 38.135 radnih mjesta i sva ta radna mjesta otvorena su u realnom sektoru. Najveći broj njih u malim obrtima, ali ne nedostaje ni velikih investicija – dodao je Novalić.
Naveo je da su rezultati vidljivi, čak i onima koji su početkom 2015. bili skeptični prema tim ambicioznim planovima.
– U svom radui koristio sam iskustvo stečeno kao poduzetnik. Znam od samog početka šta tačno nedostaje poslodavcima i koji segmenti legislative mogu biti poboljšani. Praksa je pokazala da postoje poteškoće u realizaciji, ali mnoge od njih smo uspjeli prevazići. Unatoč svom ličnom znanju, izuzetno cijenim mišljenje stručnjaka iz oblasti tržišta rada i siguran sam da će ova konferencija donijeti mnoge nove ideje kako bismo mogli našoj privredi donijeti još veći razvoj i napredak – kazao je Novalić.
Reforma tržišta rada, po riječima federalnog ministra rada i socijalne politike Veska Drljače, predstavlja jedno od šest prioritetnih pitanja koja su definisana Reformskom agendom.
– Znamo da stanje nije adekvatno, da je veliki broj nezaposlenih, da obrazovanje nije usklađeno, te da ponuda i potražnja nisu odgovarajući. Radi se o oblasti koja traži jednu složenu reformu i Ministartstvo rada i socijalne politike je poduzelo aktivnosti u cilju reforme koja se odnosi na sektor legislative rada i oblasti koja se odnosi na zapošljavanje – naveo je Drljača.
Što se tiče legislative, sutra bi Predstavnički dom Federalnog prlamenta trebao razmatrati zakon o zaštiti na radu, a u parlementarnu proceduru je dostavljen i zakon o mirnom rješevanju sporova. Također, Parlament je usvojio i Nacrt zakona o štrajku.
Drljača je istakao da je u toku donošenje Strategije zapošljavanja u FBiH 2018- 2021 godine, a cilj je da se utvrde priorioteti i strateški okvir za reglisanje ove vrlo složene oblasti. Radi se, istakao je Drljača, o značajnom aktu koji treba da bude pravni osnov za donošenje svih drugih akata.
– Procjena je da službe za zapošljavanje previše vremena troše na administriranje, nauštrb njihove osnovne misije, a to je posredovanje između poslodavaca i onih kojih aktivno traže posao – dodao je ministar.
Drljača je izdvojio Projekt podrške zapošljavanju u BiH čije je realizacija ove godine započela uz podršku Svjetske banke.
Direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar je kazala da je cilj ove konferencije da na jednom mjestu okupi predstavnike poslodavaca, javnih službi za zapošljavanje, akademske zajednice i vladinih institucija kako bi detektirali ključne probleme u vezi sa ponudom i tražnjom na tržištu rada, te predstavili primjere dobrih praksi u omogućavanju sticanja potrebnih i traženih znanja i vještina na tržištu rada.
Drvna industrija jedna je od privrednih grana koja, naočito u posljednjih pet godina, bilježi rast kada je riječ o izvozu i zaopošljavanju. Predsjednik Asocijacije drvoprerađvača BiH Suhad Ećo kazao je da u ovom trenutku u drvnoj industriji nedostaje sigurno 3.000 uposlenika.
– Na određene mjere koje provodi Vlada i zavodi privreda dobro reaguje, o čemu svjedoče i podaci o zapošljavanju. Sve mjere koje su bile na javnim oglasima za nekih par minuta bile su i popunjene, što govori da privreda itekako ima potencijala za zapošljavanje samo što se ne može teret zapošljavanja prebaciti isključivo na poslodavce i realni sektor, nego je u tom dijelu bitna i uloga vlada, zavoda i obrazovnih institucija – dodao je Ećo.
Jedan od ciljeva konferencije „Savremeni izazovi na tržištu rada“ jeste i da se kroz otvoreni dijalog ispitaju potrebe za realizacijom programa i projkata stručnog osposobljavanja i usavršavanja nezaposlenih osoba radi njihove brže integracije na tržište rada u skladu sa potrebama poslodavaca, te uticaj novih tehnologija na oblast tržišta rada.