Na šta trebate paziti kada želite raditi u inostranstvu
Iz BiH mnogi ljudi svakodnevno odlaze da bi radili u inostrantsvu, zemlje u koje ljudi odlaze su Njemačka, Slovačka, Slovenija, Austrija i druge države. Mladi odlaze na kruzere, a iz naše zemlje odlaze puni autobusi ljudi koji traže bolju zaradu za rad koji nude. Odlaze kvalifikovani radnici i visokoobrazovani stručnjaci, odlaze mladi i oni stariji, odlaze samci i cijele porodice.
Opštepoznato je da mnogi odlaze da bi radili “na crno”, neprijavljeni, a njihov status se nikako ne može provjeriti.
Važno je istaći da BiH preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH trenutno ima potpisane sporazume o zapošljavanju sa Srbijom, Slovenijom i Katarom, te Dogovor o posredovanju u zapošljavanju radnika sa srednjom stručnom spremom u SR Njemačku.
“Od navedenih sporazuma trenutno se implementira Slovenija i Dogovor sa Njemačkom, dok iz Srbije nema radnih ponuda. Za Katar se čeka još usvajanje operativnog protokola kojim bi se pobliže odredio način zapošljavanja naših radnika u ovoj državi. Prema Dogovoru sa SR Njemačkom svi poslovi koji se nude su za njegovatelje i medicinske sestre. Za ostala zanimanja nemamo dozvolu SR Njemačke da radimo posredovanja”, rekao je za BUKU Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Dodaje da za Sloveniju rade sva zanimanja, ali od početka realizacije sporazuma najtraženiji su vozači i varioci na koje zajedno otpada oko 50% oglasa.
Ostala tražena zanimanja su: zidari, tesari, bravari, elektro i hidroizolateri, armirači i ostala zanimanja u građevinskom sektoru.
“Svi zainteresirani građani mogu aplicirati ili direktno putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH ili putem lokalnog biroa za zapošljavanje koji onda nama proslijeđuje dokumentaciju”, kaže Pupić.
On dodaje da ne postoji podatak koliko ljudi iz BiH radi u inostranstvu, već postoji samo podatak za osobe koje su na rad otišle putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
“Tako je od početka 2013. kada se provodi Sporazum sa Slovenijom, pa do kraja 2017. godine, u ovoj državi ukupno izdato 19.909 radnih dozvola za naše građane. Od tog broja u 2017. godini izdato je 9.923 radne dozvole. Od početka 2013. kada se provodi i Dogovor sa SR Njemačkom, pa do 14.2.2018. godine, ukupno je izdato 3.549 radnih dozvola za naše građane. Od tog broja u 2017. godini izdato je 851 radna dozvola”, pojašnjava Pupić.
Pupić kaže da odlazak na rad u sve države sa kojima BiH nema regulisan pravni okvir za zapošljavanje traži pojačani oprez.
“Nedavno smo imali problem sa našim radnicima u Slovačkoj i zbog toga se Agencija za rad i zapošljavanje BiH i obratila javnosti i upozorila građane da prilikom zapošljavanja u ovu državu budu posebno oprezni. Prilikom odlaska na rad u inostranstvo, bez obzira na državu, radnici moraju imati radnu dozvolu koju im vadi poslodavac, te radnu vizu, za koju sami apliciraju uz kopije ugovora o radu i radne dozvole. Bez ovih dokumenata ne može se zasnovati legalni radni odnos”, ističe Pupić.
Dodaje da sve usluge posredovanja u zapošljavanju za radnike moraju biti besplatne i troškovi se mogu naplatiti samo od poslodavaca koji zapošljava radnike, a sve mimo navedenog upućuje na prevaru.