Žene čuvari Romanijskog skorup kajmaka
Udruženje Romanijski skorup-kajmak formirano je prije pet godina s ciljem da okupi žene ruralnog područja planine Romanije, da zaštiti ovaj autohtoni proizvod, te da uvede nove prakse u kontroli kvalitete, te higijensko-sanitarinih uslova lokalnih gazdinstava kako bi se proizvodnja proširila, ispričala nam je Nada Maksimović predsjednica ovog Udruženja.
Udruženje „Romanijski skorup-kajmak“ ima 24 aktivne članice sa područja opština Sokolac, Han -Pijesak i Rogatica. Iako su ispunile svoj prvobitni cilj – zaštitu imena i porijekla ovog jedinstvenog domaćeg proizvoda, Maksimović kaže kako je sada najvažnije ispoštovati zahtjeve tržišta koji su veoma visoki.
Kako je riječ o potpuno prirodnom i na tradicionalan način napravljenom proizvodu veoma je bitno zadržati kvalitetu i ispoštovati tražene količine. A sam proces zaštite nije bio nimalo lagan, priznaje Maksimović, no uz podršku koju su dobile nisu, kaže Maksimović, imale izbora.
Na standardizaciji proizvoda i tehnologije proizvodnje, te registraciji geografske oznake, imena i porijekla u BiH i kod WIPO, kao i jačanja kapaciteta Udruženja na promociji i prodaji skorup-kajmaka podržane su Projektom unapređenja poslovne klime i pristupa tržištu – ICAM, koji provodi Međunarodna finansijska korporacija, članica Grupacije Svjetske banke, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, a što je finansirala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
I Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao razvoj proizvoda, kroz pomoć u brendiranju i razvoju, te njegovoj promociji.
U tom smislu podržano je i otvaranje prve Kuće romanijskog skorup kajmaka u Han – Pijesku. I to je tek prvi korak, sad je potrebno osigurati nabavku rashladnih vitrina i svega drugog što traži proces proizvodnje i prodaje romanijskog skorup kajmaka, ističe Maksimović. Kuća kajmaka biće otvorena za prodaju tek na proljeće, kada se nabavi oprema ali i kada bude moguće nastaviti s proizvodnjom skorup-kajmaka, jer kako nam je rekla Maksimović – tokom zimskih mjeseci nije moguće praviti ga po tradicionalnoj recepturi.
Skorup nije proizvod koji je za industrijsku proizvodnju i žene Romanije žele ga takvog i sačuvati. Ono što su postigle do sada sa geografskom zaštitom žele sada iskoristiti kako bi osnažili brend Skorupa,karakterističan za plato Romanije. U isto vrijeme, što je i bio njihov cilj od osnivanja, osnažiti ekonomski žene ovog kraja kao i doprinijeti boljoj ekonomskoj slici Romanije ali i BiH.
